UDRUŽENJE GRAĐANA SLOVENAČKOG PORIJEKLA TUZLA
SLOVENSKA SKUPNOST TUZLA
1993. – 2018.
„25 godina s Vama“
Uvodna riječ

Pod motom „25 godina s vama“ Udruženje građana Slovenačkog porijekla
Tuzla[1]
(Slovenska skupnost Tuzla) ove godine obilježava značajan jubilej,
25 godina djelovanja. Svih ovih godina Udruženje se aktivno
uključivalo u događaje u vremenu u kojem je djelovalo, kako na
lokalnom tako i na regionalnom nivou, te je svojim djelovanjem
kontinuirano doprinosilo jačanju veza i međusobnog razumijevanja
između Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine.
Iako na ovim prostorima već više od 120 godina živi veći broj
Slovenaca i njihovih potomaka, koji su dali značajan doprinos
razvoju Tuzle i njene okoline, sve do 1993. godine nije bilo
organizovanog oblika njihovog kulturno-prosvjetnog djelovanja. A
onda se - u najtežim vremenima za Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu, ratne
1993. godine kada je rat bio na vrhuncu i kada se svaka porodica
borila za svoju egzistenciju - grupa Slovenaca u Tuzli odlučila da
se organizuje u Udruženje Slovenaca Tuzla. Osnivačka skupština
udruženja, na kojoj su usvojeni statut i program rada Udruženja, te
izvršen izbor članova upravnog odbora, nadzornog odbora, suda časti
i predsjednika Skupštine, održana je u avgustu 1993. godine u hotelu
„Tuzla“. Dana 23. septembra 1993. godine je Udruženje Slovenaca
Tuzla upisano u sudski registar, a već 23. novembra
1993. godine je izašao prvi broj „Informatora“, časopisa Udruženja.
U njemu je između ostalog pisalo: „Teška su vremena u kojima živimo.
Borimo se da preživimo i nadamo se da ćemo uspjeti. Upravo to nas je
navelo da se udružimo, jer – udruženi smo jači“. I zaista smo
uspjeli, naša snaga se ogledala upravo u našem zajedništvu.
Tadašnji osnovni programski cilj Udruženja je bio preživljavanje,
odnosno obezbjeđivanje humanitarne pomoći članovima udruženja i
njihovim porodicama. Naredni cilj je bio druženje i međusobno
upoznavanje građana slovenačkog porijekla i članova njihovih
porodica, radi očuvanja slovenačkog jezika i kulture, i upoznavanja
sa kulturnim, privrednim i historijskim tradicijama Republike
Slovenije.
U oktobru 1995. godine, Udruženje Slovenaca je u Višem sudu u
Tuzli registrovano pod današnjim nazivom: „Udruženje građana
slovenačkog porijekla Tuzla / Slovenska skupnost Tuzla“. Tako je
započelo djelovanje Udruženja u oblasti njegovanja slovenačkog
jezika, te kulture i tradicija Slovenaca.
U proteklih 25 godina su u organizaciji Udruženja održane brojne
priredbe – koncerti, akademije i izložbe. Udruženje obilježava sve
značajne datume, a posebno slovenački dan kulture – Prešernov dan,
te dan državnosti Republike Slovenije. Udruženje je u Tuzli
organizovalo gostovanja brojnih slovenačkih pjevačkih zborova,
umjetnika i ansambala. Realizacijom svojih godišnjih programa
aktivnosti Udruženje dostiže ciljeve utvrđene svojim Statutom, koji
se odnose na očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa slovenačke
nacionalne manjine u Tuzli, odnosno očuvanje slovenačkog kulturnog
identiteta. Posebna pažnja posvećena je očuvanju slovenačkog jezika,
kulture i običaja slovenačkog naroda. U prostorijama Udruženja
kontinuirano se organizuje besplatna nastava slovenačkog jezika za
djecu i odrasle. U sklopu Udruženja aktivno djeluju i ženski
pjevački zbor „Slovenčice“ i likovna sekcija, koji su nosioci
kulturnih aktivnosti Udruženja, po kojima smo poznati u Tuzli, Bosni
i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i svakako u Sloveniji.
S vama smo dvadeset pet godina. Možda je to mnogo ili malo vremena,
ali svakako je u tom periodu Udruženje zaista mnogo toga uradilo.
Započeli smo sa zadatkom da prije svega povežemo Slovence i njihove
potomke koji žive i rade na ovom području, kako bi sačuvali svoj
nacionalni identitet. Zatim smo svoje djelovanje proširili na
povezivanje i saradnju sa društvima Slovenaca koji djeluju u Bosni i
Hercegovini i susjednim zemljama, a posebnu pažnju smo posvetili
njegovanju saradnje sa našom drugom domovinom, Republikom
Slovenijom. Kulturni događaji koje je organiziralo Udruženje su se
nizali, i oni nisu značajni samo za Slovence nego i za ostale
stanovnike Tuzle i Tuzlanskog kantona. Svojim djelovanjem nastojimo
doprinijeti oblikovanju kulturne ponude u gradu, pokazati žiteljima
Grada i Kantona da smo mi Slovenci dio naše lokalne zajednice, da
njegujemo svoj jezik i kulturu, da imamo šta pokazati. Time
obogaćujemo živote svih nas na ovim prostorima i na taj način učimo
prihvatati različitosti, a bez toga nema napretka u društvu.
Takođe smo ponosni na izdavanje dvojezične knjige „Amalija“,
biografije Amalije Lebeničnik, koja je rezultat istraživačkog rada
članova našeg Udruženja u saradnji sa Gradom Tuzla. Imajući u vidu
sve historijske činjenice koje smo prikupili, željeli smo sačuvati
uspomenu na Amaliju Lebeničnik, hrabru i dostojanstvenu ženu,
saradnicu Roze Luksemburg i Karla Liebknechta, i zabilježiti njen
historijski značaj. Amalija je bila Slovenka koja je svoj životni
put započela u rudarskom kraju u Sloveniji, u malom mjestu Loke u
općini Zagorje ob Savi, a zadnji dio svog života sa suprugom i sinom
provela je u gradu Tuzla, koji je i tada bio poznat po rudarstvu.
Svi oni su dali svoj život za bolju budućnost ne samo Tuzle, nego i
Bosne i Hercegovine i Slovenije. Izdavanjem publikacije o ovoj
izuzetnoj ženi o kojoj je do tada napisano vrlo malo i koja nije
bila poznata široj javnosti, željeli smo sačuvati od zaborava dio
historije, te odati priznanje Amaliji Lebeničnik, Slovenki i
Tuzlanki, koja je hrabro i nesebično živjela svoj život, na ponos
Bosne i Hercegovine i Slovenije. Ovom knjigom zabilježili smo i
značajnu ulogu ostalih Slovenaca u historiji Tuzle, te dali svoj
mali doprinos očuvanju zajedničkog antifašističkog historijskog
naslijeđa Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije.
Ako se osvrnemo na godine iza nas i pobrojimo sve što smo do sada
uspješno realizovali, možemo biti zadovoljni. Sa ponosom
ističemo da imamo svake godine vrlo ambiciozan program rada koji
realizujemo prije svega volonterskim radom članova Udruženja, a
svakako tu je najznačajnija podrška Vlade Republike Slovenije -
Ureda za Slovence u pograničnim dijelovima i po svijetu i
Ministarstva za školstvo i sport. Aktivno sarađujemo sa sličnim
udruženjima iz Slovenije i iz nama susjednih država, s kojima često
razmjenjujemo posjete i organizujemo zajedničke kulturno-umjetničke
programe, pri čemu naročito dobru saradnju imamo sa Društvom za
razvijanje dobrovoljnog rada iz Novog mesta. Takođe imamo dobru
saradnju sa drugim slovenskim udruženjima u Bosni i Hercegovini i
regionu, djelujemo u okviru saveza slovenačkih udruženja u Bosni i
Hercegovini „Evropa sad“, a sarađujemo i sa udruženjima ostalim
nacionalnih manjina. Zadnjih godina smo svojim djelovanjem privukli
pažnju i Grada Tuzle i Vlade Tuzlanskog kantona koji počinju pružati
podršku našim manifestacijama. Nadamo se i vjerujemo da su u našem
udruženju prepoznali iskrenog saradnika koji nastoji doprinijeti
afirmaciji grada Tuzle i Tuzlanskog kantona kao otvorenih i
multikulturnih sredina evropskih vrijednosti u kojima se poštuje
raznoliko kulturno-historijsko naslijeđe nacionalnih manjina.
Ovom publikacijom smo željeli dati samo presjek rada
našeg Udruženja za proteklih 25 godina, uz želju i nadu da će brojne
aktivnosti i bogati programi Udruženja biti nastavljeni i u narednom
periodu. Slovenija je po površini i broju stanovnika mala zemlja,
ali upravo zbog toga je neophodno da se slovenački jezik i kulturne
vrijednosti trebaju zaštititi i trajno njegovati kao veliko
bogatstvo i vrhunska vrijednost. To je upravo ono što mi, članovi
Udruženja građana slovenačkog porijekla Tuzla želimo – da sve te
vrijednosti, slovenački jezik i kulturno-historijsko naslijeđe
čuvamo, njegujemo, i sa ponosom širiti dalje. Vrata našeg Udruženja
su uvijek širom otvorena svim ljudima dobre volje, jer želimo da
prostor našeg Udruženja i dalje bude mjesto dobrih vibracija, mjesto
na kome ćemo se međusobno upoznavati i družiti.
Predsjednica Udruženja
Dragica Tešić
OSNIVANJE I ORGANIZACIJA UDRUŽENJA
Ratne 1993. godine, nakon saznanja da je u Kaknju osnovano Udruženje
Slovenaca, formiran je Inicijativni odbor sa zadatkom da se takvo
udruženje formira i u Tuzli. Nakon niza provedenih aktivnosti od
strane Inicijativnog odbora, 18. avgusta 1993. godine u Hotelu
„Tuzla“ održana je osnivačka Skupština Udruženja Slovenaca
Tuzla, na kojoj je uvodno izlaganje podnio predsjednik Inicijativnog
odbora, gospodin Kuret Božo. Nakon toga usvojen je Statut Udruženja
Slovenaca Tuzla, Program rada Udruženja, te je izvršen izbor članova
Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Suda časti i predsjednika
Skupštine. Za predsjedavajućeg Skupštine, odnosno prvog
predsjednika Udruženja Slovenaca Tuzla, izabran je gospodin
Jaušovec (Janeza) Ivan. Tim danom prestao je djelovati Inicijativni
odbor, a sve naredne aktivnosti preuzeli su legalno izabrani organi
Udruženja. Prvi, konstituirajući sastanak Upravnog odbora
Udruženja Slovenaca Tuzla. održan je 23. avgusta 1993. godine. Za
predsjednika Upravnog odbora izabran je Kuret Božo, za
potpredsjednika Jenko Joško, za sekrtara Zupan Julijus.
Udruženje Slovenaca Tuzla je 15. septembra 1993. godine upisano u
sudski registar Višeg suda u Tuzli, a 23. novembra iste godine,
izašao je prvi broj INFORMATORA - časopisa
Udruženja Slovenaca Tuzla. Konstituisan je Informativni
centar, radilo se na anketnom listu i izradi članskih karata.
Udruženje je u septembru 1994. godine imalo 1405 registrovanih
članova, odnosno 575 domaćinstava. Bilo je organizovano u četiri
ogranka koja su pokrivala Tuzlanski kanton i to: Matični
ogranak u Tuzli koji je obuhvatao 440 domaćinstava sa 1074
člana (864 odraslih i 210 djece), Ogranak Lukavac koji je obuhvatao
40 domaćinstava sa ukupno 90 članova (73 odrasla i 17 djece),
Ogranak Živinice koji je obuhvatao 62 domaćinstva sa ukupno 155
članova (120 odraslih i 35 djece), te Ogranak Banovići koji je
obuhvatao 33 domaćinstva sa ukupno 80 članova (64 odrasla i 16
djece).
Udruženje Slovenaca je u Višem sudu u Tuzli, dana 18. oktobra
1995. godine, registrovano pod današnjim nazivom: Udruženje
građana slovenačkog porijekla Tuzla / Slovenska skupnost Tuzla.
Tokom proteklih 25 godina situacija u odnosu na broj članova
se drastično promijenila. Puno starijih članova je umrlo, a
mladi članovi odlaze iz Bosne i Hercegovine. Sada imamo aktivnih oko
300 članova.
Organi Udruženja su: Skupština Udruženja, Izvršni odbor, Nadzorni
odbor, Sud časti i predsjednik Udruženja.
Najviši organ Udruženja je Skupština. Po Statutu, Skupština
se u početku održavala svake godine. Na desetoj Skupštini,
koja je održana 2004. godine, izvršene su izmjene Statuta Udruženja,
tako da je utvrđeno da se Skupština održava svake tri godine.
Isto tako je smanjen broj članova Izvršnog odbora sa 13 na 9,
kao i članova Nadzornog odbora sa 5 na 3. Ukinuti su i
ogranci, s tim da članovi Udruženja u Tuzli mogu biti
svi građani Tuzlanskog Kantona koji ispunjavaju propisane
kriterije definisane Statutom Udruženja.
Skupština u svom djelokrugu rada donosi: Statut, planove i
strategiju rada, izmjene i dopune Statuta, te raspravlja o vitalnim
tekućim pitanjima, usvaja izvještaj o radu između zasjedanja svojih
organa, vrši izbor članova Izvršnog i Nadzornog odbora, te Suda
časti.
Skupština bira predsjednika Udruženja i to javnim glasanjem
natpolovičnom većinom prisutnih članova. Predsjednik Udruženja vodi
rad Skupštine, zastupa i predstavlja Udruženje.
Radom Udruženja između zasjedanja Skupštine upravlja Izvršni odbor.
Sjednicama Izvršnog odbora rukovodi i saziva ih predsjednik IO.
Zadaci i obaveze članova IO regulisani su Pravilnikom o radu IO.
Predsjednik Udruženja učestvuje u radu Izvršnog odbora, ali bez
prava glasa. Izvršni odbor za pojedine djelatnosti može obrazovati
stalne ili povremene komisije. Članovi ovih komisija mogu biti i
lica koja nisu članovi Udruženja, a saglasni su sa Statutom i žele
djelovati u tom cilju.
Udruženje ima i svog sekretara, koji obavlja tekuće
administrativne poslove, pomaže u radu predsjednika Udruženja i
predsjednika Izvršnog odbora, te odgovara za pripremu sjednica
Izvršnog odbora
Osnova za aktivnost Udruženja su programski ciljevi definisani
Statutom koji je usvojila Skupština Udruženja, te Plan rada
Udruženja koji početkom svake godine, usvaja Izvršni odbor
Udruženja.
U proteklih 25 godina, nakon osnivačke skupštine, održano je
još 13 redovnih Skupština na kojima su usvajani izvještaji o radu
svih radnih tijela skupštine, vršene su potrebne izmjene Statuta
udruženja, te obavljani izbori članova Izvršnog odbora, Nadzornog
odbora, Suda časti, te predsjednika Udruženja. Predsjednici
Udruženja u proteklom periodu, koji su svakako dali značajan
doprinos radu Udruženja su: g. Ivan Jaušovec u periodu 1993. -
1995., g. Janez Rakovec u periodu 1996. - 2000., g-đa Slavica
Pavlović u periodu od 2001. - 2004., g-đa Marija Souček u periodu
2005. - 2007., g-đa Alenka Savić u periodu 2008. - 2012., te g-đa
Dragica Tešić u periodu 2013 - 2018. godine.
Značajno je istaći i g-dina Branimira Součeka, koji je punih 18
godina, od 1995 do 2012. godine bio sekretar Udruženja i svojim
radom i entuzijazmom uveliko doprinijeo funkcionisanju društva. Od
2013. do 2018. godine funkciju sekretara obavlja Marija Souček.





HUMANITARNA POMOĆ REPUBLIKE SLOVENIJE
Prvi programski zadatak Udruženja bio je obezbjeđenje humanitarne
pomoći kako za članove Udruženja, tako i za lokalnu zajednicu.
Ponosni smo na uspješno obavljen zadatak, jer je u periodu
1993-1996. godine, uz maksimalno zalaganje članova Udruženja,
podijeljeno oko 2100 paketa humanitarne pomoći u vrijednosti od cca
435.000 DM. Sredstva za humanitarnu pomoć, kao i sredstva za
rad Udruženja u iznosu cca 55.000 DM obezbijedila je Vlada Republike
Slovenije, na čemu su joj članovi Udruženja neizmjerno zahvalni, jer
je pomoć stigla u pravo vrijeme, kada nam je bilo najteže i kada nam
je pomoć bila najpotrebnija. Posebno puno za Udruženje su tada
uradili Njegova ekscelencija Drago Mirošić, ambasador Republike
Slovenije u Sarajevu i njegov prvi saradnik gospodin Aladar Belec.
Takođe, značajna je bila i prikupljena donacija lijekova. Najveći
donatori u lijekovima bili su „Krka“ Novo mesto i „Lek“
Ljubljana. Jedna količina lijekova podijeljena je bolesnim
članovima udruženja kojima su bili najpotrebniji o čemu su brinuli
članovi Udruženja dr. Misija Paula i farmaceut Mišić Nenad, a veći
dio prikupljenih lijekova i sanitetskog materijala doniran je
Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla.
KULTURNA DJELATNOST – KULTURA NAS POVEZUJE
Po završetku rata, Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla je
nastavilo da realizuje svoje osnovne programske ciljeve koji se
odnose na očuvanje kulturnog identiteta Slovenaca i građana
slovenačkog porijekla koji kao nacionalna manjina žive na prostoru
Tuzle i Tuzlanskog kantona.
Posebna pažnja posvećena je očuvanju slovenačkog jezika, kulture i
običaja slovenačkog naroda. Prije svega obilježavamo slovenačke
državne i kulturne praznike. Svake godine organizujemo svečane
akademije posvećene slovenskom kulturnom prazniku - Prešernovom danu
(8. februar) i danu državnosti (25. juni), zatim početkom
decembra organizujemo „Miklavževanje“, a zatim i svečane
božićne koncerte. U toku godine organizuje se i čitav niz drugih
kulturnih manifestacija, kao što su nastupi pjevačkog zbora
„Slovenčice“, izložbe radova članova likovne sekcije, kao i
gostovanja kulturnih grupa i umjetnika iz Republike Slovenije
i susjednih zemalja.
Za ovih proteklih 25 godina je u organizaciji Udruženja održano više
od 80 značajnijih kulturnih manifestacija na kojima su nastupali
brojni umjetnici, ansambli i društva iz Slovenije, Bosne i
Hercegovine i cjelokupne regije.



U svom dugogodišnjem djelovanju Udruženja posebno važnu ulogu imaju
nastava slovenačkog jezika i kulture, te aktivnosti pjevačkog zbora
i likovne sekcije, što sve predstavlja temelj njegovanja i čuvanja
slovenačkog kulturnog identiteta i jačanja veza i međusobnog
razumijevanja između Bosne i Hercegovine i Slovenije.
UČIMO
SLOVENAČKI
DOPUNSKA NASTAVA SLOVENAČKOG JEZIKA I
KULTURE
Jezik je jedan od osnovnih elemenata nacionalnosti i stoga je bilo
veoma značajno da je Ministarstvo za školstvo i sport Republike
Slovenije, još ratne 1995. godine obezbijedilo uslove (nastavne
programe, udžbenike i obuku kadrova) za uspješno obavljanje dopunske
nastave iz slovenačkog jezika.
Prvi kontakt sa Ministarstvom uspostavila je gospođa Ana Lorger na
jednom od svojih putovanja u Republiku Sloveniju. Daljnje aktivnosti
preuzeo je gospodin Janez Rakovec, koji je Izvršnom Odboru 1.
februara 1995. godine predložio plan rada dopunske nastave iz
slovenačkog jezika. Izvršni odbor je usvojio navedeni plan i donio
odluku o pokretanju ove aktivnosti. Već 1. aprila 1995. godine
članovi Udruženja Janez Rakovec, Slavica Pavlović i Marija Souček
odlaze u Sloveniju na seminar za učitelje i učiteljice dopunske
nastave slovenačkog jezika u inostranstvu[1].
Nastava slovenačkog jezika u Tuzli organizovana je odmah nakon
njihovog povratka sa ovog seminara, i započela je 19. juna 1995.
godine. Polaznici nastave, tada uglavnom starije osobe, bili
su podijeljeni u tri grupe. Janez Rakovec i Marija Souček su nastavu
održavali u prostorijama Udruženja u Tuzli, a Slavica Pavlović u
Lukavcu. Gospodin Rakovec Janez predavao je dvije godine, prof.
Marija Souček do juna 2004. godine, a gospođa Slavica Pavlović
predaje u kontinuitetu do današnjeg dana.
Slijedećih godina dopunsku školu slovenačkog jezika pohađali su
prvenstveno mlađi polaznici. Gospođa Pavlović predavala je djeci do
14. godina starosti, a djeci starijoj od 14 godina predavala
je gospođa Souček. Nastava se odvijala svake srijede i četvrtka u
večernjim satima i subotom prije podne. U dva navrata se dopunska
nastava održavala i u našem tadašnjem ogranku u Živinicama.
Učenici i učenice su pored učenja slovenačkog jezika aktivno
učestvovali i na mnogim priredbama koje je organizovalo Udruženje,
gdje su priređivali su razne recitale i igrokaze, te time gledaocima
pokazali koliko su uspješni u učenju slovenačkog jezika.
Dopunsku nastavu slovenačkog jezika pohađa, ili je nastavu već
završilo, preko 300 polaznika. Kod gospođe Souček je dopunsku
nastavu završilo 85 polaznika, od kojih je 17 učenika nakon toga
položilo ispit iz slovenačkog jezika na Filozofskom fakultetu
(Odjeljenje za slovenački jezik kao strani jezik) Univerziteta u
Ljubljani. Ti učenici su skoro svi dobili stipendije od Vlade
R.Slovenije i završili su studije u Ljubljani ili Mariboru.
Tokom dosadašnje 23 školske godine, kod učiteljice Slavice Pavlović
je nastavu svake godine pohađalo oko 30 učenika i učenica, koji su
prema nivou svog znanja bili raspoređivani u tri grupe. Većina njih
su bili učenici od drugog razreda osnovne škole do kraja završetka
srednjoškolskog obrazovanja. Mnogi su nakon toga svoje školovanje
nastavili u Republici Sloveniji.
Od školske 2015/2016 nadalje osnovana je i grupa za odrasle
polaznike dopunske nastave slovenačkog jezika, koju čine uglavnom
članice našeg zbora „Slovenčice“
Svake
godine, u vrijeme raspusta, Ministarstvo za školstvo i sport
Republike Slovenije, u saradnji sa Zavodom za školstvo organizuju
ljetnu školu slovenačkog jezika (tz. „Poletno šolo“) za učenike do
14 godina, dok je za stariju populaciju organizovana ljetna škola za
slovenački jezik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.
Takođe i Slovenski svjetski kongres svake godine organizuje
logorovanje za polaznike dopunske nastave slovenačkog jezika i
kulture.
Već od 1996. godine, organizuju se susreti učenika koji pohađaju
nastavu slovenačkog jezika u gradovima Bosne i Hercegovine - u
Sarajevu, Tuzli, Banja Luci, Prijedoru, Kaknju, Zenici i Doboju. Ovi
susreti, koji se svake godine održavaju u drugom gradu - u Sarajevu,
Tuzli, Banja Luci ili Prijedoru, postali su tradicionalni i veoma
uspješni. Njihov osnovni cilj je da se učenici dopunske nastave
slovenačkog jezika i kulture, koji imaju zajedničko slovenačko
porijeklo, međusobno upoznaju, druže i pokažu šta znaju.
Zadnjih godina Udruženje nastoji da na kraju školske godine
organizuje ekskurziju za učenike dopunske nastave u Sloveniju, kako
bi upoznali njene ljepote i zanimljivosti. Ekskurzija je
besplatna za sve polaznike.
Dopunsku nastavu slovenačkog jezika i kulture finansira Vlada
Republike Slovenije, odnosno Ministarstvo za školstvo i sport.
Ministarstvo takođe izdvaja sredstva za edukaciju nastavnog kadra,
odnosno jednom godišnje organizuje seminar za učitelje slovenačkog
jezika u inostranstvu. Svake godine dobijamo nove školske knjige,
razne časopise, kao i ostali edukativni materijal.


MUZIKOM
GRADIMO MOSTOVE PRIJATELJSTVA
U organizaciji Udruženja održavane su mnoge priredbe, akademije i
koncerti. Kod nas su gostovali brojni slovenački zborovi, umjetnici
i ansambli. Međutim, to nam nije bilo dovoljno. U želji da se što
češće iz prostorija Udruženja čuje slovenačka pjesma, odlučeno je da
se u Udruženju osnuje pjevački zbor, koji će njegovati slovenačku
pjesmu, jer muzika je univerzalni jezik koji nas povezuje i koji
govori direktno iz srca. Slovenačka pjesma je najljepši dio
slovenačke kulturne baštine, ona je jezik ljubavi, osjećaja, i odraz
slovenačke duše u sretnim i teškim trenucima. S druge strane,
horsko pjevanje je dio slovenačke kulturne tradicije. Tako su u
Udruženju, sa kratkim prekidom, djelovala dva zbora, prvo mješoviti
pjevački zbor, a zatim ženski pjevački zbor.
MJEŠOVITI
PJEVAČKI ZBOR
„LEOPOLD
VOLKMER“
Prvi mješoviti pjevački zbor osnovan je u našem Udruženju u aprilu
2002. odine. Za zborovođu je izabrana gospođa Evica Cerić,
profesorica muzike, a zbor je djelovao u periodu od 2002. do 2005.
godine. Zbor se prvi put predstavio javnosti već u maju 2002.
godine, pred petočlanom komisijom Državnog zbora Republike Slovenije
na čelu sa gospodinom. F. Pukšičem, predsjednikom komisije za odnose
sa Slovencima po svetu, koja je tada boravila u Tuzli . Pošto je
gospodin Pukšić bio zamoljen da „kumuje“ zboru, zbor je dobio ime
„Leopold Volkmer“. Leopold Volkmer je bio slovenački slavista,
pjesnik, prevodilac i muzičar u 17. stoljeću, koji je djelovao
u Ptuju i njegovoj okolini.
Svoj drugi nastup je zbor imao odmah nakon toga, u Banja Luci, na
susretu djece iz Bosne i Hercegovine koja pohađaju dopunsku nastavu
slovenačkog jezika i kulture. Zatim u septembru 2003. godine slijedi
nastup na susretu pjevačkih zborova u Tuzli. U toku 2003. godine,
zbor je imao nekoliko nastupa - u Tuzli i Zenici u povodu
Prešernovih dana, na otvaranju Dana mentalnog zdravlja u Tuzli, na
otvaranju izložbe kipara Dušana Gojkovića iz Ptuja u Galeriji
portreta u Tuzli, te u povodu Dan državnost zajedno sa ženskim
zborom „Uršna sela“ iz Novog Mesta.
Na prijedlog i poziv gospodina Pukšiča, koji je bio i gradonačelnik
u Desterniku, zbor se predstavio i na njihovom općinskom prazniku.
8. novembra 2003. godine zbor odlazi na dvodnevnu turneju u Novo
Mesto i Banja Luku. Za Prešernov dan, koji je obilježen 13. februara
2004. godine, zbor je nastupio zajedno sa kulturno-umjetničkim
društvom „Bosna“ na svečanoj akademiji u Narodnom pozorištu u
Tuzli, a zatim 10. marta 2004. i na otvaranju supermarketa
„Merkator“. Zbor je nastupio i povodom proslave 45 godina rada
mljekare u Tuzli, 19. juna 2004. godine, a zadnji nastup zbora bio
je skupa sa mješovitim pjevačkim zborom „Pomlad“ iz Novog Mesta,
25.09.2004.godine. Zbor je prestao sa radom u maju 2005. godine.

ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR „SLOVENČICE“
Nakon
pauze od nekoliko godina izvršni odbor Udruženja je donio odluku o
ponovnom formiranju zbora, s tim da to sada bude ženski zbor. Ženski
pjevački zbor „Slovenčice“ osnovan je u septembru 2009. godine.
Nismo ga mogli nazvati „Slovenke“, jer su među članicama zbora
također i naše sugrađanke iz Tuzle, koje sa velikim zadovoljstvom
pjevaju na slovenačkom jeziku. Ime je dobio simbolično po cvijeću -
vrsti pelargonije koje se u Bosni popularno zove „slovenčice“.
Na taj način uspostavljamo čvrste veze između Slovenki i njihovih
potomaka u Tuzli, te njihovih sugrađanki, što je svakako i uloga
slovenačkih društava u svijetu - da šire i njeguju slovenački jezik
i kulturu.
Danas zbor ima 26 članica. Njegov repertoar čine veliki broj
narodnih i umjetničkih pjesama koje se izvode na slovenačkom jeziku,
a na repertoaru za gostovanja u regionu se uvijek nalaze i bosanske
sevdalinke. Zbor vodi dirigentica prof. Lejla Mulaosmanović, a
izvedbu slovenačkih pjesama na harmonici prati Mirela Ibrahimović
Mehanović, koja nastupa i kao solistica /sopranistica. U početku
svog rada zbor je imao i pratnju gitariste. Iduće, 2019. godine će
posebnim programom zbor obilježiti 10 godina svog uspješnog
djelovanja.
Do sada zbor je imao brojne nastupe u Bosni i Hercegovini,
Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, nizala su se gostovanja: Prijedor,
Sarajevo, Kakanj, Zenica, Zrenjanin, Videm i Leskovec pri
Ptuju, Novo Mesto, Maribor, Ljubljana, Split, Rijeka itd. Iz svih
ovih mjesta su nakon toga „Slovenčicama“ dolazili u goste njihovi
zborovi i nastupali na zajedničkim koncertima.
U Tuzli su „Slovenčice“ nastupale povodom obilježavanja svih
državnih i kulturnih praznika Republike Slovenije, na proslavi Dana
Matice Hrvatske, na božićnim koncertima u katoličkoj crkvi „Sv.
Petra i Pavla“, te na brojnim izložbama članova likovne
sekcije Udruženja. Zbor takođe redovno učestvuju na susretima i
koncertima slovenačkih zborova iz regiona, koji se održavaju svake
godine u drugom gradu - Sarajevu, Banja Luci ili Tuzli.
„Slovenčice“ su do sada imale dva samostalna koncerta, zatim božićni
koncert „Raspjevane božićne pahuljice“ na kojem su kao gosti
nastupili kamerni orkestar „Graciozo“ i Ženski zbor Srednje muzičke
škole u Tuzli, dvije sopranistice iz Tuzle i jedna
mezosopranistkinja slovenačkog porijekla iz Sarajeva. U toku 2015.
godine „Slovenčice“ su imale veliki broj nastupa, od kojih se
posebno izdvajaju nastup u Mariboru povodom obilježavanja 70-te
godišnjice pobjede nad fašizmom, u Novom Mestu na „Tednu kulture“, u
Šentvidu pri Stični na 46. Taboru slovenskih pjevačkih zborova, te
na koncertu slovenačkih zborova koji je 2015. godine organizovan u
Tuzli u Koncertnoj dvorani Bosanskog kulturnog centra.
U junu 2016. i 2017. godine je Ženski zbor „Slovenčice“ ponovo
učestvovao na 47. i 48. Taboru slovenačkih pjevačkih zborova u
Šentvidu pri Stični zajedno sa zborovima iz šireg regiona (Italija,
Austrija, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Makedonija). U decembru 2017.
godine „Slovenčice“ su svojim sugrađanima poklonile svečani koncert
„U susret Božiću“, u februaru 2018 održale su koncert kojim je
obilježen Prešernov dan – Dan kulture Republike Slovenije, a u junu
su, zajedno sa Vokalnom skupinom CHORUS '97 iz Miren, održale
koncert kojim je obilježen Dan državnosti Republike Slovenije.
Godinu ranije su u Tuzli „Slovenčice“ obilježile dan državnosti
Republike Slovenije zajedno sa muškim pjevačkim zborom iz Pivke i sa
folklornom grupom „Torbarji“ iz Postojne. I ove godine su
„Slovenčice“ učestvovale na 49. Taboru slovenačkih pjevačkih zborova
u Šentvidu pri Stični, a u predvečerje Tabora su nastupile i na
koncertu slovenskih pjevačkih zborova iz inostranstva (iz Italije,
Mađarske, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine).


LIKOVNA SEKCIJA
Prvom samostalnom izložbom slika gospodina Vlatka Zimmera, na
Prešernov dan 1999. godine, otvaraju se mogućnosti
organizovanja vlastitog kulturnog programa Udruženja građana
slovenačkog porijekla Tuzla. Iste godine gospodin Vlatko Zimmer
odlazi na likovnu koloniju u Mariboru, a zatim godine 2001 i na
likovnu koloniju u Lipici. Na ovim kolonijama upoznaje slikare
Slovence iz raznih zemalja. Istovremeno, kao član Udruženja
likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona upoznaje o ostale članove
našeg Udruženja koji se bave slikanjem. I u našoj školi slovenačkog
jezika otkriva mlade talentovane članove. Sve to mu daje ideju, koju
odmah predlaže upravnim organima Udruženja, da se formira likovna
sekcija, što bi otvorilo mogućnost organizovanja vlastitog kulturnog
programa Udruženja. Taj prijedlog je 2001. godine usvojen, i
gospodin Vlatko Zimmer postaje voditelj likovne sekcije. Voditelj
sekcije je bio od 2001. do 2016. godine, a od 2016. godine do danas
likovnu sekciju vode članice Udruženja Borka Jokić i Melada
Huseinagić.
Već u samom početku djelovanja likovne sekcije, na međunarodnoj
izložbi likovnih djela djece uzrasta od 5 do 15 godina na temu
„Konj“, koja je otvorena 23. aprila 1999. godine u Celju, naše
Udruženje dobilo je posebno priznanje.
Zatim su slijedile brojne druge izložbe. U sklopu obilježavanja
Prešernovog dana 19. februara 2002. godine u Domu armije u Tuzli,
otvorena je izložba slika na kojoj je bilo izloženo 50 slika naših
članica i članova, Nade Dobnik, Martine Jelić, Davora Mešića, Maje
Mišić i Vlatka Zimmera. Izložbu je otvorio vice konzul Republike
Slovenije u Sarajevu gospodin Sandi Bonaca. Povodom Cankarevih dana
u Sarajevu 2003. godine, članovi Likovne sekcije sa velikim uspjehom
zajednički izlažu svoje radove.
Članovi sekcije su više puta bili učesnici likovnih kolonija u
organizaciji Slovenske iseljeničke matice. Tako je 2002. godine na
likovnu koloniju koja je bila održana u Hrušici otišla gospođa Nada
Dobnik, a godine 2003. su na likovnu koloniju u Mostu na Soči otišli
Vlatko Zimmer, Nada Dobnik i Davor Mešić. U junu 2004. godine
u Most na Soči odlaze Vlatko Zimmer, Nada Jelić i Davor Mešić. Ti
odlasci su zatim uslijedili svake godine u izmijenjenom
sastavu polaznika. U decembru 2004. je u organizaciji
Slovenske iseljeničke matice u Ljubljani otvorena izložba slika
mladog člana Udruženja Davora Mešića koji je u međuvremenu završio
Akademiju za likovnu umjetnost u Ljubljani.
Povodom proslave Dana kulture 15.02. 2005. godine su u holu Doma
armije Tuzla svoje slike izlagali Vlatko Zimmer, Nada Dobnik i Davor
Mešić. Slijedeća izložba otvorena je povodom Dana državnosti, 26.
juna 2007. godine u holu NLB Tuzlanske banke, a u istom prostoru
otvorena je i izložba povodom dana kulture Republike Slovenije, 25.
marta 2008. godine, a zatim je slijedila izložba u Sarajevu 23.19.
2008. godine. Izložbu pod nazivom „Tuzla moj grad“ je 25. maja 2009.
godine otvorio gradonačelnik Općine Tuzla gospodin Jasmin
Imamović. Iste godine u septembru otvorena je izložba i u Francuskom
kulturnom centru u Tuzli. 15. decembra 2009. godine otvorena je
izložba članova likovne sekcije pri Slovenskom svjetskom
kongresu u Ljubljani, a 14. oktobra 2010. godine u
Franjevačkom samostanu u Tuzli. Slijedeća izložba, trinaesta po
redu, upriličena je povodom cjelovečernjeg koncerta Ženskog zbora
„Slovenčice“, 2. aprila 2011. godine. Ovu izložbu je otvorio Njegova
ekscelencija Andrej Grasselli, ambasador Republike Slovenije u
Sarajevu.
U 2012. godini je likovna sekcija imala čak četiri izložbe. Prvu
retrospektivnu izložbu članova likovne sekcije, na temu „Voda“, je
5. maja 2012. godine otvorio je konzul Republike Slovenije u
Sarajevu gospodin Gregor Plesker. Druga je bila zajednička izložba
sa ostalim slikarima iz Tuzle, otvorena u Velenju. Treća je bila
povodom Susreta slovenačkih zborova iz Bosne i Hercegovine, koju je
6. oktobra 2012. godine otvorio Njegova ekscelencija Andrej
Grasselli,. Četvrta izložba te godine održana je u Prijedoru 15.
decembra 2012. godine.
I tako iz godine u godinu, članovi likovne sekcije vrijedno rade i
priređuju svoje izložbe. U proteklom periodu organizovano je više od
20 izložbi. Sve su bile veoma zapažene, što ukazuje na veliko
angažovanje i rad članova likovne sekcije Udruženja. To je bio i
razlog da smo osmislili projekat Regionalne likovne kolonije
„Slovenci u Tuzli“, za koju smo željeli da postane tradicionalna
manifestacija koja bi se organizovala svake godine u Tuzli, treće
sedmice avgusta mjeseca, u trajanju od 6 dana. Za sada smo u tome
uspjeli, naime u proteklom periodu je organizovano pet likovnih
kolonija „Slovenci u Tuzli“ - 2014., 2015., 2016., 2017 i 2018.
godine. Sve su bile veoma zapažene u kulturnoj i široj javnosti
Tuzle, Bosne i Hercegovine i Slovenije, te propraćene od strane svih
lokalnih medija. Na dosadašnjim kolonijama je učestvovalo 17
umjetnika - Slovenaca iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kanade i Bosne
i Hercegovine. Udruženje je sa slikama koje su nastale na likovnim
kolonijama organizovalo dvije zapažene izložbe u Ljubljani, 2015. i
2017. godine, a u decembru 2016. godine ista izložba je organizovana
u Zenici u Domu penzionera, u saradnji sa Udruženjem građana
slovenačkog porijekla „Encijan“ Zenica.




SAVEZ SLOVENAČKIH DRUŠTAVA BOSNE I HERCEGOVINE “ EVROPA ZDAJ”
Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla je aktivno učestvovalo
u aktivnostima na formiranju Saveza slovenačkih društava BiH „Evropa
sad“ /Zveze Slovenskih društev v BiH „Evropa zdaj“, i djeluje kao
njegov aktivan član od samog početka djelovanja Saveza. Savez je
formiran u januaru 2010. godine, uz podršku Vlade Republike
Slovenije, Ureda za slovence u pograničnim područjima i po svijetu.
„Evropa sad“ okuplja udruženja građana slovenačkog porijekla na
teritoriji Bosne i Hercegovine, čiji je osnovni zajednički
interes poboljšanje položaja građana slovenačkog porijekla koji u
Bosni i Hercegovini žive kao nacionalna manjina, te očuvanje
slovenačkog kulturnog identiteta.
Ciljevi rada Saveza su slijedeći: razvoj svestrane saradnje
udruženja, članova Saveza i njihovih članova, obogaćivanje programa
rada pojedinih udruženja, međusobna koordinacija određenih
aktivnosti pojedinih udruženja, te pokretanje zajedničkih projekata
unutar Saveza, u Sloveniji i u Evropskoj uniji.


U dogovoru svih udruženja članica, putem Saveza se svake godine
realizuju slijedeći projekti:
1. Susreta
učenika dopunske nastave slovenačkog jezika i kulture
2.
Logorovanje djece slovenačkog porijekla u BiH

3.
Regionalni susret slovenačkih pjevačkih zborova
(učestvuju zborovi iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske,
Srbije....)

4.
Regionalna likovna kolonija „Slovenci u Tuzli“

5.
Susret Udruženja Slovenaca u BiH „Slovenci upoznajmo se“

Likovnu koloniju „Slovenci u Tuzli“ svake godine organizuje naše
Udruženje, ove godine će to biti jubilarna, peta likovna kolonija.
Svi ostali projekti se organizuju svaki put u drugom mestu, zavisno
od udruženja koje preuzima kompletnu organizaciju.
Ove godine je Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla takođe i
organizator jubilarnog, petog regionalnog susreta pjevačkih
zborova, koji će se u oktobru održati u Tuzli, u koncertnoj dvorani
Bosanskog kulturnog centra. Tu ćemo ugostiti oko 170 pjevača,
članova zborova i predstavnika slovenačkih udruženja iz susjednih
država i iz Slovenije, te i na taj način obilježiti naš jubilej. Na
takve susrete slovenačkih zborova uvijek dolaze ljudi koji šire
dobre vibracije, umjetnici koji pjevaju sa ljubavlju i koji pjesmom
uspostavljaju mostove prijateljstva. Na taj način slovenska društva
u Bosni i Hercegovini i regionu doprinose svijesti o značaju čuvanja
vlastite kulturne baštine.
FINANSIRANJE UDRUŽENJA GRAĐANA SLOVENAČKOG PORIJEKLA TUZLA
Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla se najvećim dijelom
finansira sredstvima koje odobri Vlada Republike Slovenije preko
Urada za Slovence v zamejstvu in po svetu, a na osnovu
programa i projekata sa kojima Udruženje aplicira svake godine na
njihov raspis.
Obzirom da nam ta sredstva nisu dovoljna, Udruženje, uz maksimalan
napor svojih pojedinih članova, priprema projekte i aplicira na sve
natječaje i javne pozive koje objavljuje Grad Tuzla, Vlada
Tuzlanskog kantona i pojedina ministarstva Federacije Bosne i
Hercegovine, te na taj način uspijevamo obezbijediti dodatno
finansiranje kako bismo mogli realizovati sve planirane projekte.
Takođe, svake godine Udruženje šalje zahtjeve za marketinšku
saradnju prema slovenačkim privrednim subjektima koji djeluju u
Bosni i Hercegovini, i povremeno na osnovu tih zahtjeva dobiva manje
donacije. Na žalost, zadnjih godina odaziva navedenih firmi više
nema, iako smatramo da projekti koje realiziramo postaju sve
značajniji i sve prisutniji u javnim medijima.
Dodatna sredstva za realizaciju pojedinih projekata obezbjeđuju se i
sredstvima članarine članova Udruženja i članica Ženskog zbora
„Slovenčice“, te donacijama samih članova Udruženja.
Slijede fotografije poredane po događajima (arhiva Udruženja)
Redovne djelatnosti
-
Posjete Udruženju








Kulturna
djelatnost
-
Prešernov dan





-
Dan državnosti Republike Slovenije




-
Koncerti









-
Susreti djece,
taborovanje, kviz




-
Miklavževanje


